Monetarno zlato

Preporučeni sajt:  MONETARNO ZLATO

Sećanja ne trebaju ići mnogo daleko, dovoljno je setiti se ’60, ’70, ’80-tih godina.
Sve što je bilo imalo vredno kada se prodavalo, imalo je cenu u stranoj valuti,
najčešće DEM. Kasetofon, telefon, rezervni deo, neki alat, bela tehnika, nameštaj,
ili plac, stan, kuća, automobil … , svaka ozbiljna roba imala je svoju cenu u devizama
i tako se prodavala. Iako je vlast zvanično bila protiv toga, 99% kupoprodajnih poslova
obavljano je na taj način. Često je oglašavanje bilo u stranoj valuti, a tako su pravljeni
interni kupo-prodajni ugovori.

Zašto su građani to radili, a država tolerisala?

Snaga jedne monete, nacionalne valute ili novca, rezultat je snage ekonomije, privrede,
pa i političkog sistema jedne zemlje. Kada kao temelj neke valute stoji jak privdedni sistem, snažna ekonomija, stabilan politički sistem, ona postaje interesantna ne samo
u nekoj zemlji izvan matične, već i u mnogim zemljama sveta i predmet je transakcija
u međunarodnim finansijskim tokovima (Forex)
Jednom rečju postaje svetska moneta.

Zbog svega toga na našim prostorima, najpopularnije valute su bile: nemačka marka,
švajcarski franak, austrijski šiling, zatim američki dolar, engleska funta, francuski franak,
a ne rumunski lei, mađarska forinta, bugarski lev, grčka drahma, …
Osim onda kada smo tamo putovali.

U vreme hiperinflacije ’92-’93.god u Srbiji i Crnoj Gori, svaki normalan građanin,
5 min. nakon primljene zarade je „trčao“ do prvog ugla da svoje dinare konvertuje
u nemačke marke (DEM).  Ne, zvanično u banci, već na ulici !!?
Banke jednostavno nisi stizale da tako dinamično prate  „zvanični kurs“.
Dilera je bilo na svakom koraku, hiljade njih u svim gradovima i selima tadašnje države.

Pogledajmo sada stvari sa druge strane.

Da li je ekonomsko-privredno-politička situacija u svetu dobra?
Kakva je bila pre 10, 20, 30 godina u najrazvijenijim zemljama sveta, a kakva je sada?
Normalno je da i nacionalne monete postaju ugrožene.
Zbog dužničke krize (debt crisis) mnoge razvijene zemlje sveta danas imaju
dugovanja veća od BDP (bruto društvenog proizvoda), ugrožene su im valute i
pripremaju nove, kako bi izbegle snažne devalvacije, denominacije,
obezvređivanje nacionalne valute i „javni blam“.

Posle Wall Street-a, krize vrednosnih papira i investicionih fondova,
u istoriji nezapamćene dužničke krize, očekuje se i monetarna kriza?

Šta je građanima sveta preostalo?
Kako da čuvaju svoj kapital, zaštite ga od obezvređivanja i gubitka kupovne moći?
Kojoj valuti da poklone svoje poverenje?

Jedina valuta kojoj je hiljadama godina priznata vrednost u bolokojim prilikama,
ekonomskim situacijama, u svakoj zemlji sveta je zlato.

Nije loše, nakitno zlato, ali u njegovu vrednost je ugrađen dizajn,
porez na promet pri kupovini, trgovačka marža… i kada sa konvertuje
u aktivan kapital – novac, vredi mnogo manje od uloženog.
Neuporedivo bolje je čisto zlato (fine gold) u polugama, ili u pločicama-kinebari.

To uostalom rade ozbiljne države, ali i velike banke, da bi zaštitile svoj kapital.

Mali broj građana je finansijski sposoban da kupuje velike i teške zlatne poluge.
Uostalom to nije praktično, a i nije dovoljno likvidan kapital. To je kao npr; da imate 
novčanicu od recimo 10.000 € i krenili ste u prodavnicu da kupite hleb, mleko, osnovne
namirnice…, druga je priča kada se kupije kuća, stan, ili nešto velike vrednosti …

Mnogo praktičnije za građane je čisto zlato u manjim apoenima: 0.5, 1, 2.5, 5, 10, gr.
Posebno pakovano, sa kodom, certifikatom čistoće i težine, hologramom, stručno se
naziva kinebari i predstavlja MONETARNO ZLATO, ili najsigurniju valutu sveta.

Nimalo ne čudi činjenica da sve više ljudi u svetu, svoj slobodan kapital
konvertuje i čuva u obliku monetarnog zlata.

Na ulicama i javnim mestima većih Evropskih gradova postoje bankomati,
na kojima građani slobodno svoj kapital konvertuju u fine gold!!!

Detaljnije o svemu ovome na sajtu:  MONETARNO ZLATO

Postavi komentar